Kovanje novca

U Zagrebu postoji duga tradicija kovanja novca. Prva kovnica datira iz 13. stoljeća kada su se kovali mali srebrni novčići, teški jedan gram, zagrebački Denari.

Na prednjoj strani su imali ugraviranu kunu sa zvijezdama.

Na drugoj strani kovanica je imala dvostruki križ, sa zvijezdom Danicom i polumjesecom. S donje strane križa nalazile su se okrunjene glave, okrenute jedna prema drugoj. Pravo kovanja novca su imali kralj, ban i herceg.

Krivotvorenje novca strogo se kažnjavalo, najprije žigosanjem čela vrućim krivotvorenim novcem, a zatim spaljivanjem od strane gradskog krvnika (henkara) na Zvezdišću.

Novac se u Zagrebu kovao i u 16. stoljeću, a onda se ne spominje sve do 1848. godine kada je zbog sukoba s Mađarskom došlo do pomanjkanja sitnog novca. Predstojnik financija Ambroz Vraniczany sugerira banu Josipu Jelačiću kovanje bakrenih Krajcara i srebrnih Cvanciga s banovim poprsjem te s polumjesecom i zvijezdom, ilirskim simbolima.

Kovnici novca bilo je zabranjen pristup i samom banu.

Godine 1994. u neovisnoj Hrvatskoj državi, Zagreb ima opet svoju kovnicu kuna i lipa koju je otvorio dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, u Hrvatskom novčarskom zavodu u Savskoj cesti.

CATEGORIES
TAGS
Share This
NEWER POST
OLDER POST

COMMENTS

Disqus ( )