Kamenita vrata

Kamenita vrata sastavni su ostaci utvrde podignute oko Gradeca, između 1242. i 1266. godine, a današnji su oblik dobila 1760. godine. Kamenita vrata  jedina su sačuvana vrata od četiriju starih gradskih vrata koja se spominju. Manje je poznato da je više puta postojala opasnost da Kamenita vrata budu srušena i uklonjena.

U prošlosti glavna prometnica u Gradec bila je upravo kroz Kamenita vrata.

Tako su za vrijeme epidemije kuge 1647. godine sva gradska vrata, osim Kamenitih vrata, bila su zatvorena. Nakon 17. stoljeća, kad je prošla opasnost od Turaka počela su razmišljanja da se Kamenita vrata sruše. Međutim otvaraju se prvi dućani, uređuje se prostor za osnovnu školu, sve do 19. stoljeća kada Kamenita vrata spašavaju od rušenja Izidor Kršnjavi i August Šenoa. Za vrijeme gradonačelnika dr. Milana Amruša u prostoru iznad Kamenitih vrata osnivaju se tri kulturne ustanove – Gradski muzej, Arhiv i Knjižnica i javna čitaonica.

U 17. stoljeću iznad Kamenitih vrata postavljen je buzdovan radi zaštite od vještica, a kameni lav zaštitnik od zle kobi, a ispod njega lanci.

Postoji priča da ti lanci potječu s engleskog broda „Victory“ admirala Nelsona koji je sudjelovao 1805. godine u pomorskoj bitki protiv Napoleona kod Trafalgara. Danas su Kamenita vrata najpoznatije zagrebačko svetište gdje vjernici pale svijeće i mole se. Kamenita vrata ovjekovječena su i u romanu Augusta Šenoe „Zlatarevo zlato“ o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćerki Dori koji su živjeli u Kamenitoj ulici.

Na spomen romanu iz zagrebačke prošlosti, u niši na zapadnom pročelju Kamenitih vrata, postavljen je kip „Zlatarevo zlato“, kipara Ive Kerdića, a predstavlja Doru Krupićevu.

CATEGORIES
TAGS
Share This

COMMENTS

Disqus (0 )