Akademija znanosti i umjetnosti

Ideja o osnivanju Učenog društva ili Akademije u Zagrebu javila se već kod ilirskih preporoditelja. U kolovozu 1836. godine zastupnici Hrvatskog sabora prihvatili su zaključke Iliraca o utemeljenju, ali ih kralj nije potvrdio pa Ilirci osnivaju Čitaonicu, preteču književnog društva – Matice ilirske.

Nakon otezanja, kralj je prihvatio molbu za osnivanje Akademije, ali uz uvjet da se osigura novac za rad.

Godine 1860. đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer polaže 50 000 forinti potrebnih za osnivanje te Hrvatski sabor 29. travnja 1861. godine utemeljuje Odbor za izradu pravila i upravljanje financijama pa se taj datum uzima kao Dan Akademije.

Službeno je Akademija  potvrđena 1866. godine, imenovano je prvih šesnaest akademika, a prva sjednica Akademije održana je u starom kazalištu na Markovom trgu.

Josip Juraj Strossmayer nije odustajao od zamisli da se za Akademiju podigne posebna palača te s novih 40 000 forinti započinje izgradnja palače na Zrinjevcu koja je otvorena 21. listopada 1880. godine. Storssmayer je nastavio brinuti o Akademiji, kupivši znamenitu biblioteku Ivana Kukuljevića te poklonivši Akademiji osobnu galeriju slika.

CATEGORIES
TAGS
Share This

COMMENTS

Disqus (0 )